KOZMETIKA

EGIPAT

DREVNI IZVOR KOZMETIKE

Iako bi se za industriju {minke moglo re}i da je ona savremeni fenomen, prete~a {minke je vezana za staro doba kada je~ovjek bojio lice i tijelo u svrhu lova. Crtanje na licu pominje se jo{ u starom zavjetu, a sjene za o~i su se koristile u pogrebnim obredima starog Egipta. Egipat je ina~e po svom utemeljenju bio duboko pro‘et duhovnim sentimentima i gotovo je svaki izum imao i svoju duhovnu primjenu, npr. nauka o mumifikaciji direktna je posljedica saznanja iz nauke o parfemima. Parfemi su prema ustaljenom mi{ljenju dovodili do besprijekornog funkcionisanja tijela. Egip}ani su vjerovali kako je ljepota mirisa znak svetosti, te put do Bo‘ijeg prihvatanja nakon smrti. Nakon Egipta i druge civilizacije su razli~ito imenovale kozmeti~ke preparate i mirise ~ine}i ih dijelom jedinstvene nauke koja je znatno stagnirala nakon raspada rimskog carstva.

PRVENSTVENO OBREDNA ALI

I ESTETSKA FUNKCIJA [MINKE U EGIPTU

Za razliku od kozmetike koja je imala isklju~ivo obredan karakter, {minka u Egiptu vremenom dobija i estetsku funkciju.  Egip}ani su crvenili svoje obraze i usne, dok su o~i i obrve intenzivno nagla{avali crnim prahom koji je dobijan iz spr‘enih badema, olova, oksidiranog bakra, pepela, malahita ili njihovom kombinacijom. Ovaj prah je apliciran {tapi}ima. Donja i gornja linija kapka se produ‘avala da bi se dobio efekat badema. U nastojanju da se reduciraju negativni utjecaji sun~evih zraka vjerovalo se da se nano{enjem crnog praha mo‘e obnoviti o{te}eni vid i sprije~ iti infekcija o~iju. Jarko crvena boja za usne, obraze i nokte nastajala je mije{anjem vode i smrvljene ilova~e. Kana je kori{tena za bojenje noktiju ‘utom ili narand‘astom bojom. [minka se ~uvala u specijalnim torbicama koje su ‘ene nosile na prijeme i ~uvale ih ispod svojih stolica. Svi egip}ani su, bez obzira na dob i spol nanosili {minku, pri ~emu su za ogledanje koristili jako ula{tene srebrene ili bakrene plo~e.

KOZMETIKA KAO NEIZDVOJIVI

DIO KULTURE ŽIVLJENJA U EGIPTU

 Uop{te, kozmetika je bila veoma bitan dio egipatske kulture i higijene lica i tijela.

Eteri~na ulja i kreme kori{teni su kao za{tita od jakog sunca u tim podnebljima. Biljke poput kamilice, lavande, mente, ru‘e, aloe, ljiljana te maslinovo i sezamovo ulje koristili su se u obrednim ritualima. Ve}ina Egip}ana se kupala svakodnevno u rijeci. Bogatije porodice imale su kupaonice i sluge koje bi pomagale pri kupanju. Umjesto sapuna kori{tena je krema od mje{avine ‘ivotinjskih ili biljnih ulja, praha kore limete i mirisne esencije. Osim toga, utrljavali su svakodnevno neljepljivo ulje koje je ~uvano sa mirisnim drvetom, sve dok ulje ne bi upilo njegove mirisne supstance. Na prijemima sluge su obi~no stavljale ovakvu stvrdnutu mast na glavu svakog gosta zbog rashladnog efekta do kojeg je dolazilo prilikom topljenja masti.  Svi koji su bili u faraonovoj slu‘bi morali su po{tovati ritualnu ~isto}u i imati ~ist dah.  Svje‘ina daha odr‘avana je ‘vakanjem listi}a napravljenih od mljevenog li{}a tamariska.  Osim ovoga, nema pisanih tragova o drugim sredstvima za odr‘avanje oralne higijene.  Zadah iz usta i neugodan miris tijela bili su dovoljna osnova za javno sramo}enje.  Nasuprot tome u egipatskoj civilizaciji uvrije‘ eno je vjerovanje da su ~isto}a i bo‘anska ljubav u uzro~no-posljedi~noj vezi. Samim tim ne ~udi ~injenica da je destilacija eteri~nih ulja u Egiptu najprije smatrana tajnom umjetno{}u koja je dovedena do perfekcije 2.500 godina prije nove ere.

Prakticirali su je sve{tenici hrama Denderah koji su ujedno i tvorci prvih farmaceutskih proizvoda. Funkcija ove drevne discipline bila je prije svega postizanje duhovnog savr{enstva kroz usavr{avanje fizi~kog, emocionalnog i mentalnog aspekta ljudske egzistencije.

ANTIKA I KOZMETIKA

Rasprostranjena upotreba kozmeti~kih sredstava prenijela se iz Egipta u Gr~ku. Iako su u univerzalnoj upotrebi bili kozmeti~ki puderi, sjene za o~i i boje za kosu i nokte, primat preuzimaju eteri~na ulja koja su u odnosu na Egipat imala estetsku i medicinsku funkciju, ali su kori{tena i kao afrodizijak. Sam Sokrat je isticao va‘nu ulogu svega mirisnog potcrtava distinkciju izme|u robova i slobodnih ljudi jer, “robovi smrde, a slobodni ljudi miri{u”. Izvoz i prodaja kozmeti~kih preparata ~inili su va‘an segment trgovine Mediterana. Kozmeti~ka sredstva u sirovom obliku uvo‘ena su u Gr~ku u posebnim spremnicima od tzv. “tridacna” {koljke iz Crvenog mora. Naslijediv{i znanje egipatskih sve{tenika koji su tradicionalno svim kozmeti~kim preparatima pridavali mistificiraju}e zna- ~enje, Grci su tri milenija nau~nog i studioznog pristupa ‘eljeli pretvoriti u pragmati~ na rje{enja Nakon povr{ne eksploatacije egipatskih vje{tina koja je nastavljena u rimskoj kulturi za~etna ideja i nauka o egipatskoj kozmetici gubi se iz vida.