130 GODINA IMPRESIONIZMA

Godine 1874., 15. aprila, Monet, Renoir, Sisley, Degas, Morisot i Pisarro na grupnoj izlo‘bi na pari{kom Boulevard des Capucines obznanili su javnosti da su odbacili stege akademizma i suvereno kro~ili u titravi, azurni svijet proljetnih predve~erja. Do~ekali su ih ~u|enje, podsmijeh, iznena|enje, pa ~ak i zgro‘enost. Jedan novinar, saradnik satiri~nog lista “Charivari” nazvao ih je, po slici Claudea Moneta “Impresija, ra|anje sunca” - impresionistima.

Javnost je prihvatila ovo ime, u po~etku podrugljivo, da bi kasnije ono postalo op{teprihva} eno i prepoznatljivo. Slu~ajni isje~ci stvarnosti pretvoreni na platnu u ‘urno zabilje‘ene impresije, potaknuli su likovne kriti~are da zaklju~e kako nikada nisu vidjeli ni{ta stra{nije. Francuski je impresionizam s vremenom ipak po~eo zadavati takt koji su bili spremni slijediti slikari u razli~itim dijelovima svijeta. Iako je u predmetnom pogledu nastavak realizma, impresionizam uspostavlja novi odnos prema svijetu. Slikari impresionizma tragaju za novim na~inom vizuelnog izraza, iz kojeg proizlazi i novi odnos prema predmetu. U po~etku je impresionisti~ki postupak bio analiti~ki, ali ubrzo mrlje ~iste boje po~inju da bri{u uobi~ajeni izgled predmeta. Od impresionizma po~inje eksperimentisanje sa predmetom, koje se nastavlja do danas.

SVJETLOSNA SCENA

Pojava impresionizma se podudara sa prihvatanjem Njutnovog otkri}a spektra i njegovog zaklju~ka da je bijela svjetlost sastavljena od boja. Bilo je potrebno stotinu i pedeset godina da jedno nau~no saznanje postane dio op}eg iskustva. Impresionisti~ka slika je impresija - rezultat neposrednih vizuelnih utisaka o sun~evoj svjetlosti i predmetima obasjanim njome. Odsjaji svjetlosti na vodi, snijeg, nebo sa oblacima, plast sijena ili lokvanji, bili su povod za nastajanje impresionisti~kih djela. Posljedica slikanja svjetlosti izvan ateljea je rasto~enost i dematerijalizacija oblika, spontan prikaz, koji se kroz vidljivi trag kista osamostaljuje kao samozadana vrijednost. Upravo saznanje da je svjetlost sastavljena od boja, da u njoj nema bijele i crne, ve} samo toplih i hladnih boja kojima je mogu}e izraziti svjetlost i sjenku, nai{lo je na punu primjenu u impresionizmu. Za impresioniste izazov je bio uhvatiti ono {to je najneopipljivije i najnematerijalnije: snijeg koji pada, vjetar na kojem zadrhte zastave... Stanica Saint Lazar, ovjekovje~ena u Monetovom djelu, u koju su stizali vozovi iz predgra|a “toliko prepuna dima da se moglo jedva vidjeti”, bila je skoro namjerna antiteza osun~anosti ~istog zraka.

MONET - GODINE U GIVERNYU

Najdosljedniji me|u pripadnicima impresionizma je francuski slikar Claude Monet.

Svjetlost je za Moneta bila jedina realnost ovog svijeta. Prou~avaju}i odnos izme|u boje i svjetlosti, on je krenuo od svjetlosti, trude}i se da slikarski izrazi promjenu na predmetima u ovisnosti o vremenu. Predmet na njegovim slikama, a to su uglavnom dijelovi pejza‘a, postaje neva‘an, dok atmosfera koju stvara svjetlost, mrlje boja i potezi kista, izbijaju u prvi plan.

Claude Monet je i pored {arolikog kreativnog opusa oduvijek volio slikati cvije}e. Sedamdesetih godina pro{log stolje}a, vrt njegove ku}e u Argenteuileu bio je omiljen motiv njegovih slika. Nakon {to je kupio ku}u u Giverny-u 1890. godine, i sam je zapo~eo sa stvaranjem velikog vrta. Prema izvorima bliskim umjetniku, Monet je za postojanost nesvakida{njeg prizora, iz kojeg je neprestano crpio inspiraciju, zaposlio {est vrtlara, a uz to i savjetnika za japanske vrtove. Jedan od njegovih vrtlara bio je odgovoran samo za odr‘avanje lokvanja, odnosno za brisanje pra{ine s njihovih listova i premje{tanje u skladu s Monetovim estetskim zahtjevima. Tih godina, vrt postaje centralnim motivom njegovih slika. Posljednjih dvadesetak godina Monetovog ‘ivota, taj vrt je bio i jedini izraz njegovog stvarala{tva. Legende govore da je ovaj jedinstveni umjetnik u hirovitim poku{ajima vizuelne interpretacije impresija ponekad ispred sebe razapeo tri platna kako bi uporedo ‘uhvatio’ trenutne igre svjetlosti i sjenki i njihovih pritajenih zvukova. Poznat je i po tome {to je slikao jedan motiv vi{e puta u razli~ito doba dana i godine, stvaraju}i pri tome nove i druga~ije slike. Nakon njegove smrti, 1926. godine, vrt ku}e u Givernyu po~eo je propadati. Posljednjih godina, me|utim, u prvobitno stanje su vra}eni ku}a, jezerce s lokvanjima, japanski mosti}, perivoji s ru‘ama penja~icama, te puteljci oivi~eni tamnoplavim perunikama.

IMPRESIONIZAM JE U MODI

Vi{e od stotinu godina od zvani~ne definicije impresionizma, ovaj pravac u umjetnosti i njegovi glavni protagonisti okupljaju impozantan broj entuzijasta estetike i nesputanog kreativnog izraza. Svaka izlo‘ba, {irom svijeta, ako je posve}ena impresionistima, doga|aj je koji plijeni pa‘nju i poprima popularisti~ke razmjere. Nepregledni redovi ispred muzeja i galerija najre~itije govore o tome. Nesumnjivo je Claude Monet u Americi, Francuskoj, Italiji i drugim zemljama svojim djelima stekao titulu najprivla~nijeg magneta za publiku. On, i njemu sli~ni, zaslu‘ili su to prije svega svojim neobi~nim slikama, prepunim sunca i boja, na kojima niti jedna kontura nije jasna, i nijedna boja odre|ena; zasluga pripada i grozni~avim potezima kista, tonovima koji se ne pretapaju, ve} stoje jedan kraj drugoga, u manjim ili ve}im oazama boje, u obliku mrlje, ta~kice ili kratkih pravougaonika.