ZDRAVLJE

KUGA 21. VIJEKA

ANOREKSIJA I BULIMIJA

ANOREKSIJA I BULIMIJA, DANAS SE SVRSTAVAJU U PSIHO-FIZICKA OBOLJENJA SA NAJVE]OM STOPOM SMRTNOSTI.  ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA SU OVE DVIJE OPAKE  BOLESTI, POSLIJE SAOBRA]AJNIH NESRE]A NAJ^E[]I UZROK SMRTI ADOLESCENATA.

Anoreksija je bolest koja poga|a 2-3% ‘ena mla|e od 25 godina, iako je otprilike svaki deseti oboljeli dje~ak. Naj~e{}e oboljevaju osobe, ~ija su profesija manekenstvo, balet i atletika. Posljedice takvog re‘ima ishrahe su: pad tjelesne te‘ine na vrijednost ispod 85% od o~ekivane, poreme}aj do‘ivljaja vlastitog tijela, izostanak menstruacije, propadanje jajnika, gubitak kose,... i jo{ mnogo, mnogo toga... Jedan od najve}ih poreme}aja je taj {to se kod ve}ine anoreksi~nih ‘ena u dobi od 20 godina pojavio zabrinjavaju}i gubitak ko{tanog tkiva - osteopania. Postoje slu~ajevi gdje su o{te}enja kostura sli~na onom koje se javlja kod kod nekoliko desetina godina starijih ‘ena. A takva o{te}enja, nastala usljed smanjenja gustine kostiju, nepovratnog su karaktera.

Žena nikada ne mo‘e biti dovoljno bogata I mr{ava”, izjava je D‘eki Kenedi, sa sredine pro{log vijeka. Dok su tada rije~i, supruge biv{eg ameri~kog presjednika, mogle zvu~ati kao hirovita i pomalo pretenciozna izjava, danas vi{e ne. Pojam “dovoljno mr{ava”, mogao bi se uzeti kao svojevrstan diktat I nedosti‘an ideal, nametnut od strane modnih magnata, medija, ~ak i najbli‘e okoline. Kultljepote, koji se u savremenom konceptu zasniva na mr{avosti, uzima svoj danak, jer ‘ene{irom svijeta ugro‘avaju zdravlje da bi bile vitke. Postizanje izgladnjelog manekenskog imid‘a ne zavr{ava se samo na nivou estetike, ve} je trnoviti put, uglavnom uzrok nastanka bolesti poreme}ene ishrane od kojih su naj~e{}e - anoreksija i bulimija. Danas je to problem, sa kojim se susre}e enormno velik broj mladih ‘ena ~iji je glavni cilj mr{avost, a posljedice su uglavnom kobne. Ako se uzme u obzir, u kojoj je mjeri lik uspje{ne i naj~e{}e anoreksi~no izgladnjele  manekenke prisutan na vode}im tv kanalima I naslovnim stranama ‘enskih magazina, sa naslovima tipa -“ Budite vitki kao holivudske zvijezde” - nimalo ne iznena|uje {to prosje~na ‘ena barem jedanput u ‘ivotu pro|e kroz neku vrstu programa za mr{avljenje. Pravilo, zasnovano na principu, biti lijep = biti mr{av, odavno je obuzelo ~ovje~anstvo. Istra‘ivanja pokazuju da samo 20% ‘ena nije opsjednuto hranom. Globalna opsesija mr{avim tijelom posebno je usmjerena prema ‘enskoj populaciji i to u 95% slu~ajeva. Bolest je tipi~na za bijele ‘ene srednjeg sloja, jer se smatra da danas 1% bijelih ‘ena boluje od navedenih bolesti. Veliki je problem, {to ve}ina dijeta koje cirkuli{u u ‘enskim krugovima nije zdrava, niti je koncipirana na zakonitostimazdrave ishrane. Nutricionisti tvrde da je trenutno u opticaju 500 razli~itih dijeta, od kojih je 95% neefikasno. Ipak, ‘ene se danas fanati~no bore protiv suvi{nih kilograma (~esto dovoljno neinformisane), a kao posljedica toga javljaju se opake bolesti anoreksija i bulimija, koje se danas karakteri{u kao kuga 21. vijeka.

 

IZGLADNJIVANJE DO SMRTI

 

Anoreksija nervosa ili u prevodu bez ‘elje, u poslednjih 150 godina ima mnogo teorijskih tuma~enja od kojih su mnoga opovrgnuta I odba~ena. Najnovija istra‘ivanja za uzrok bolesti opsesivnog gladovanja navode medijsko propagiranje mr{avosti kao osnovnog estetskog ideala. Bolest je medicinski opisana tek sredinom 19 vijeka, iako se vjeruje da je i prije bilo ‘ena koje su bolovale od anoreksije. Obi~no poga|a adolescentice i mlade ‘ene, iako je otprilike svaki deseti oboljeli dje~ak. Kada su u pitanju faktori koji dovode do pojave bolesti, nema jednostavnog odgovora, jer uzroci psiho-fizi~ke prirode, su tako slo‘eni i idividualni. Rije~ je o me|u igri biolo{kih, psihi~kih, socijalnih i kulturnih faktora. Anoreksija se naj~e{}e razvije u periodu kada do|e do promjena prehrambenih navika i to uglavnom kod osoba koje su emocionalno i psihi~ki osjetljive. Njihov psiholo{ki profil mogao bi se ukratko opisati kao sljede}i : to su uglavnom osobe pred pubertetom ili su ve} u{le u taj period, prva grupacija su osobe koje odrastaju obi~no u uspje{nim porodicama i opsesivno se bave izgledom svoga tijela. Njihovi roditelji su naj~e{}e zauzeti i nezainetresovani za porodicu. druga grupacija su osobe koje koje ‘ive u problemati~nim porodicama, imaju traumati~ no djetinjstvo i prili~no neure|en ‘ivot. Fatalna posljedica anoreksije je smrt! Od 5% do 18% anorerksi~nih osoba umire. Kao {to se mo‘e iz navedenog zaklju~iti, u nastajanju bolesti, va‘na je i uloga porodice. Problem je {to ljudi veoma bliski pacijentu, ponekad dugo ne primje}uju neobi~ne promjene na istom. ^est je slu~aj da su majke, tako|e zaokupljene pitanjima o vitkosti i tjelesnoj te‘ini, pa u po~etku, ~ak I podr‘avaju k}erkinu dijetu. U porodicama nastaje panika tek kada mr{avost dosegne zabrinjavaju}e razmjere. Anoreksi~ari su naj~e{}e osobe nesigurne u sebe, perfekcionisti, pate od te{ke depresije i osje}aju se nedovoljno voljene. Hranu do‘ivljavaju kao jedinu stvar koju u ‘ivotu mogu da kontroli{ u i zbog toga u‘ivaju u tom osje}aju, a ostali aspekti ‘ivota ih ne zanimaju. ^esto kod anoreksi~nih djevojaka postoji jedan klju~an stresni doga|aj ili “okida~” koji je dovodi do povla~enja u sebe i dono{enja surove odluke o gladovanju, kao rije{enju za sve probleme. Kao da je samoj sebi rekla - kada budem vitka, sigurno }u biti jako lijepa i sretna, jer sve manekenke izgledaju jako lijepe i sretne. U njenoj glavi vitkost se povezala sa ljepotom, a ljepota sa obiljem ljubavi i sre}e. Kada postignuta vitkost nije automatski donijela sre}u, djevojke o~ajni~ki zaklju~uju da im treba jo{ vitkosti I gladovanje se nastavlja, nekada do smrti, kao podsvjesnu potragu za sre}om.

 

 

BOLEST KAO DRU[TVENI PROBLEM

 

Kako bi se sprije~ile fatalne posljedice, Doga|a se da ljudi uzmu i do 100 laksativa odjednom, kao i da osobe prejedaju}i se, pojedu toliko mnogo hrane, da neki dijelovi probavnog sistema ( ‘eludac i ‘drijelo) jednostavno puknu, uzrokuju}i smrt. Da se standardi ljepote mijenjaju, govori ~injenica da je po~etkom 20 vijeka bilo po‘eljno rasko{no i zaobljeno tijelo; ve} 20 godina u trendu je bila dje~a~ka figura ; 40/50 godina bujne ljepotice kao npr. Merlin Monro, a 60-tih godina na scenu stupa mr{avica Twiggy. najva‘nija je uloga porodice, medija I dijeteti~ara, koji umjesto da obavje{tavaju o riziku po zdravlje kada je u pitanju nepravilnost u ishrani, stoje iza reklamnih kampanja za dijetetske proizvode. Samo lije~enje, u koje su uklju~eni ljekari razli~itih specijalnosti, dugotrajno je i sa neizvjesnim ishodom. Problem je {to su to jedne od rijetkih bolesti u kojima osoba kao da uop{te nije zainteresovana za svoje lije~enje, jer ljekare do‘ivljava kao osobe koje je ‘ele udebljati. Na{e procjene o drugima ~esto se temelje na prvim dojmovima, pa je i fizi~ki izgled prva informacija koju primamo o drugima. Na taj na~in, tvrde stru~njaci, svako za hiljaditi dio sekunde procijeni i donese sud da li su ljudi, sa kojima stupamo u kontakt, lijepi. Ipak, poimanje ljepote je relativna stvar, bilo da je rije~ o razli~itosti kultura, podneblja, istorijskih perioda i naravno, ukusa pojedinca. Na oblikovanje na{eg estetskog ukusa, danas najvi{e uti~u masovni mediji. Proces globalizacije, tako|e, radi na poni{tavanju razlika I stvaranju svojevrsnih kalupa. Ipak, razlike I danas postoje. Tako se u Egiptu smatra da ‘ena ispod 90 kg, uopste nije “‘ena”. U Indiji je naj~e{}i konfekcijski broj 45, a kako treba da izgleda prava indijska ljepotica, opisuje njihova drevna pjesma : “Grudi ko dva }upa puna vode, ruke savitljive ko lijane, bokovi {iroki kao to~kovi kola, a noge poput mladih stabala banane.” Najnovija medicinska istra‘ivanja idu u prilog tome da se ne bi trebali brinuti ukoliko imate poneki kilogram vi{ka, jer pokazuju da su pretjerano mr{avi ljudi osjetljivi na umor I infekcije, pate od slabe cirkulacije i ~esto izgledaju stariji nego {to jesu. Isto tako, smatra se da je dobro imati i poneko “masno jastu~e”, jer masna tkiva obezbje|uju rezervnu energiju, obla‘u spletove nerava i trbu{ne organe. U svakom slu~aju, bili mr{avi ili punije gra|e, ljudi trebaju prihvatiti svoje tijelo, jer kako jejo{ stari mudrac Seneka rekao : “ Reluctantenatura irritus est” ili u prevodu “ Uzaludan je trud ako se priroda protivi

 “VOLOVSKA GLAD”

Bulimija nervosa ili u prevodu “volovska glad” druga je krajnost pogre{ne prehrane. Ukoliko je dnevna {ema pona{anja sljede}a  prejedanje u velikim koli~inama omiljene hrane (pri ~emu se nekada unosi i do 20 000 cal ), iza kojega slijedi jak osje}aj krivice i straha od debljanja, a zatim se te‘i izbacivanju hrane povra}anjem, uzimanjem laksativa, diuretika i klizmi - rije~ je o poreme}aju prehrane zvanom bulimija. Nakon povra}anja obi~no slijedi gladovanje koje traje sve dok se ne pregladni, kada se opet kre}e u prejedanje i tu se otvara tzv. “ukleti bulimi~ni krug”. Bolest je u medicinskoj literaturi potvr|ena 1979 godine i smatrana je vrlo rijetkom. Prisutna je kod osoba oba pola izme|u 15 i 45 godina, a mnogo ih je i sa anoreksi~nom pro{lo{}u. Oboljeli obi~no pate od propadanja zuba, niskog krvnog pritiska, nate~enih parotidnih ‘lijezda. Nakon odre|enog vremena ve}ina bulimi~ara mo‘e povra}ati svojom voljom, bez stimulisanja putem prstiju. Osobe oboljele od bulimije, idu toliko daleko, da se osje}aju prljavo ukoliko ne{to pojedu. Neki oboljeli provode cijele dane u prejedanju I povra}anju, dok drugi, koji su vi{e bulimoreksi~ ni, mogu tretirati bilo kakav obrok kao prejedanje pa se poku{avaju toga rije{iti.  Tako se cjelokupna ishrana kre}e u ciklusima sve ili ni{ta, previ{e ili premalo. Smatra se da 1% bijelih ‘ena srednjeg sloja ima navedenu bolest.