|
PUTOVANJA |




|
Mauricijus je tropski otok smje{ten u ju‘no - zapadnom Indijskom oceanu, 200 km udaljen od La Reunion i 1 000 km od Kenijske obale. Zajedno sa otocima: RODRIGEZ, ST. BRANDON, AGALEGA ~ini nezavisnu dr‘avu REPUBLICA MAURICIUS. Iako geografski i geopoliti~ki pripada Africi, svaki obi~an posjetilac mo‘e primjetiti kako je samo malo afri~kog utjecaja. Iako mali dio stanovni{tva ima tipi~ne afri~ke crte, dok su Azijke, naro~ito Indijke daleko ja~e nagla{ene. Mauricijus je otok vulkanskog porijekla. Pokriva povr{inu od 1865 km2, na kojem ‘ivi 1.120.000 stanovnika sa glavnim gradom PORT - LOUIS. Mauricijska valuta je rupi, oficijelni jezik engleski, ali svi pri~aju, na ulici ili u ofisima francuski ili kreolski, {to je jo{ jedan paradox ovog otoka. Da bi se razumjeli razlozi tog fenomena neophodno je dati kratku historijsku retrospektivu. Prvi doseljenici na ovaj daleki nenaseljeni otok su bili holandski moreplovci koji su mu dali ime MAURICIUS po princu Maurice de Nassau. Oni su donijeli {e}ernu trsku sa Jawe i po~eli je uspje{no uzgajati na plodnoj zemlji otoka. Poslije dva kratka poku{aja da se osnuje kolonija izme|u 1638 - 1710, Holan|ani napu{taju Mauricius zbog ~estih smrtonosnih ciklonskih oluja. Jedini preostali stanovnici su bili robovi, dovedeni prisilno da rade na planta‘ama {e}erne trske, koji su odlaskom Holan|ana postali slobodni, ali ne zadugo jer 1715. Francuzi okupiraju otok i uspostavljaju socijalnu strukturu baziranu na robovskom radu. Vrh te strukture je sa~injavalo udru‘enje bijelih robovlasnika, zemljoradnika i trgova~ke aristokracije, a bazu, ve}ina robova dovezena brodovima preko Reunion otoka iz Afrike. Mozambigue, Senegal, Zanzibar i Magadaskar predstavljaju jedini preostali kulturni izraz dana{njice afri~kog porijekla, instikt u muzici i plesu uz vatru koji ~ini folklornu grupu SEGA, koja poti~e iz tih korijena. Postepeno grupa slobodnih ljudi nastaje kao posljedica, mije{anja rasa i kultura, sa specifi~nim jezikom i osobnom kulturom. Kreoli jezik postaje osnovna komunikacija izme|u vladara i robova. Nakon stra{ne pomorske bitke izme|uFrancuza i Engleza, Englezi preuzimaju vladavinu otokom izme|u 1810 - 1968 i upotrebljavaju ga kao vojnu, strategijsku i politi~ku bazu na Indijskom okeanu. Kao va‘nu putnu ta~ku i luku preko Rta Dobre Nade na putu prema Indiji, ostavljaju francuskim zemljoposjednicima upravljanje i dominaciju na planta‘ama {e}erne trske. Abolicija robova 1. februara 1835. donijela je velike socijalne promjene. Masovni uvoz slabo pla}enih radnika pod ugovorom, iz Indije, obilje‘io je epohu. Danas potomci tih doseljenika ~ine 53 % cjelokupne populacije otoka. Veliki broj kineskih trgovaca emigrirao je u to vrijeme, i na takav na~in razli~ite grupe, rase i religije stopile su se u jedno homogeno dru{tvo ‘ive}i u miru i harmoniji. Poslije nezavisnosti 1968. godine uspostavljena je vlada bazirana na vi{estrana~kom i parlamentarnom sistemu. Ekonomski uspjeh je baziran ne samo na proizvodnji {e}erne trske i tek-stila ve} i na masovnom ulogu u internacionalni turizam koji sve vi{e privla~i goste iz cijelog svijeta. Ve} kada se sleti na internacionalni aerodrom “PLAISANSE” mo‘e se osjetiti da je turizam najzna~ajnija privredna grana otoka i primijetiti perfektnu organizaciju svih kadrova, odgovornih i zaposlenih u tom sektoru. Od aerodroma pa do bilo kojeg hotela na otoku vodi moderni autoput na kojem se vozi lijevom stranom kao u Velikoj Britaniji. Naj~e{}i pejsa‘i su oceani, polja {e}erne trske, indijske pagode i francuske kolonijalne ku}e. U daljini se primje}uju zelene planine koje ne prelaze 900 m visine. Nakon sat i pol vo‘nje sjeverozapadno od aerodroma, dolazimo u glavni grad PORT - LOUIS, nazvan po Francuskom kralju LOUIS XV koji je finansirao i naredio izgradnju luke na tom mjestu. Prije postojanja Sueckog kanala u Egiptu, PORT - LOUIS je bila jedna od najzna~ajnijih luka na putu iz evrope preko ju‘ne Afrike do Indije i s pravom je nosila ime “Zvijezda i klju~ Indijskog oceana”. Danas je to moderan, poslovni, trgova~ ki i administrativni centar sa visokim neboderima, elegantno uklopljenim u zelenu pozadinu okolnih bre‘uljaka. To je velika raskrsnica puta prema jugozapadnom, sjeverozapadnom i isto~nom dijelu otoka, gdje se nalaze najve}i hotelski resori uz bijelu pje{~anu pla‘u. MAURICIUS posjeduje oko 70-tak luxuznih hotela. Mo‘emo izdvojiti one hotele koje ~esto posje}uju francuske, internacionalne zvijezde i dr‘avnici: Royal Palm, Prince Maurice, Le Canonnier, St. Geran, Coco Beach i Touessrok. Svaki hotel ima svoju privatnu pla‘u, kompleks barova okru‘enih turkoaznim bazenima i pru‘a besprijekoran servis, gastronomsku kuhinju, rasko{no pripremljen bife sa doma}im kreolskim i azijskim specijalitetimja, raznovrsnu zabavu i atraktivnosti (tenis, scuba ronjenje, vodeno skijanje, jedrenje na dasci itd.). Samo pola sata vo‘nje sjeverno od PORT - LOUISE kroz botani~ki vrt, djelilo nas je od “ Izgubljenog zemaljskog raja “ a to je turisti~ko mjesto “Grand Baie” poznato po osobnoj boji oceana, grandioznim hotelima, restoranima, kafi}ima, modnim buticima i no}nim klubovima. To je polazna ta~ka ekskurzija helikoptera i jahti prema manjim nenaseljenim rajskim otocima koji se nalaze na sjeveru Mauriciusa: Coin de Mire, Ille Plate, Ilot Gabriel, Ile Ronde, Ile aux Serpents. Jugoisto~no od tih otoka nalazi se otok Ile D¸ Ambre odakle dolazi najljep{a i najromanti~nija legenda otoka. To je ljubavna pri~a ¨Paula i Vird‘inije¨ koja se zavr{ila tragi~nim potopom broda St. Geran na tom mjestu i koja je zabilje‘ena rukom poznatog francuskog filozofa i pisca Bernardin de Saint-Pierre. Znaju}i za reputaciju ovog otoka sa nestrpljenjem sam o~ekivao pogled na turkoazni plavi ocean. I kona~no, kada se to desi, eksplozija najljep{ih plavih boja bljesne kao dragulj safir zaustavljaju}i dah, izmamljuju}i osmijeh i odu{evljenje svakog putnika i namjernika. Vi{e od 150 km bijele pje{~ane pla‘e i transparentne lagune za{ti}ene od otvorenog mora nedoglednim koraljnim grebenom koji okru‘uje cijeli otok. Dok su se zelene palme lagano savijale pod povjetarcem, ja sam legao na pijesak, pogledao u beskona~no plavetnilo i mislio na sve drage ljude koje volim i sa kojim bih volio podjeliti taj trenutak neopisive sre}e. _Mauricijus je tropski otok smje{ten u ju‘no - zapadnom Indijskom oceanu, 200 km udaljen od La Reunion i 1 000 km od Kenijske obale. Zajedno sa otocima: RODRIGEZ, ST. BRANDON, AGALEGA ~ini nezavisnu dr‘avu REPUBLICA MAURICIUS. Iako geografski i geopoliti~ki pripada Africi, svaki obi~an posjetilac mo‘e primjetiti kako je samo malo afri~kog utjecaja. Iako mali dio stanovni{tva ima tipi~ne afri~ke crte, dok su Azijke, naro~ito Indijke daleko ja~e nagla{ene. Mauricijus je otok vulkanskog porijekla. Pokriva povr{inu od 1865 km2, na kojem ‘ivi 1.120.000 stanovnika sa glavnim gradom PORT - LOUIS. Mauricijska valuta je rupi, oficijelni jezik engleski, ali svi pri~aju, na ulici ili u ofisima francuski ili kreolski, {to je jo{ jedan paradox ovog otoka. Da bi se razumjeli razlozi tog fenomena neophodno je dati kratku historijsku retrospektivu. Prvi doseljenici na ovaj daleki nenaseljeni otok su bili holandski moreplovci koji su mu dali ime MAURICIUS po princu Maurice de Nassau. Oni su donijeli {e}ernu trsku sa Jawe i po~eli je uspje{no uzgajati na plodnoj zemlji otoka. Poslije dva kratka poku{aja da se osnuje kolonija izme|u 1638 - 1710, Holan|ani napu{taju Mauricius zbog ~estih smrtonosnih ciklonskih oluja. Jedini preostali stanovnici su bili robovi, dovedeni prisilno da rade na planta‘ama {e}erne trske, koji su odlaskom Holan|ana postali slobodni, ali ne zadugo jer 1715. Francuzi okupiraju otok i uspostavljaju socijalnu strukturu baziranu na robovskom radu. Vrh te strukture je sa~injavalo udru‘enje bijelih robovlasnika, zemljoradnika i trgova~ke aristokracije, a bazu, ve}ina robova dovezena brodovima preko Reunion otoka iz Afrike. Mozambigue, Senegal, Zanzibar i Magadaskar predstavljaju jedini preostali kulturni izraz dana{njice afri~kog porijekla, instikt u muzici i plesu uz vatru koji ~ini folklornu grupu SEGA, koja poti~e iz tih korijena. Postepeno grupa slobodnih ljudi nastaje kao posljedica, mije{anja rasa i kultura, sa specifi~nim jezikom i osobnom kulturom. Kreoli jezik postaje osnovna komunikacija izme|u vladara i robova. Nakon stra{ne pomorske bitke izme|uFrancuza i Engleza, Englezi preuzimaju vladavinu otokom izme|u 1810 - 1968 i upotrebljavaju ga kao vojnu, strategijsku i politi~ku bazu na Indijskom okeanu. Kao va‘nu putnu ta~ku i luku preko Rta Dobre Nade na putu prema Indiji, ostavljaju francuskim zemljoposjednicima upravljanje i dominaciju na planta‘ama {e}erne trske. Abolicija robova 1. februara 1835. donijela je velike socijalne promjene. Masovni uvoz slabo pla}enih radnika pod ugovorom, iz Indije, obilje‘io je epohu. Danas potomci tih doseljenika ~ine 53 % cjelokupne populacije otoka. Veliki broj kineskih trgovaca emigrirao je u to vrijeme, i na takav na~in razli~ite grupe, rase i religije stopile su se u jedno homogeno dru{tvo ‘ive}i u miru i harmoniji. Poslije nezavisnosti 1968. godine uspostavljena je vlada bazirana na vi{estrana~kom i parlamentarnom sistemu. Ekonomski uspjeh je baziran ne samo na proizvodnji {e}erne trske i tek-stila ve} i na masovnom ulogu u internacionalni turizam koji sve vi{e privla~i goste iz cijelog svijeta. Ve} kada se sleti na internacionalni aerodrom “PLAISANSE” mo‘e se osjetiti da je turizam najzna~ajnija privredna grana otoka i primijetiti perfektnu organizaciju svih kadrova, odgovornih i zaposlenih u tom sektoru. Od aerodroma pa do bilo kojeg hotela na otoku vodi moderni autoput na kojem se vozi lijevom stranom kao u Velikoj Britaniji. Naj~e{}i pejsa‘i su oceani, polja {e}erne trske, indijske pagode i francuske kolonijalne ku}e. U daljini se primje}uju zelene planine koje ne prelaze 900 m visine. Nakon sat i pol vo‘nje sjeverozapadno od aerodroma, dolazimo u glavni grad PORT - LOUIS, nazvan po Francuskom kralju LOUIS XV koji je finansirao i naredio izgradnju luke na tom mjestu. Prije postojanja Sueckog kanala u Egiptu, PORT - LOUIS je bila jedna od najzna~ajnijih luka na putu iz evrope preko ju‘ne Afrike do Indije i s pravom je nosila ime “Zvijezda i klju~ Indijskog oceana”. Danas je to moderan, poslovni, trgova~ ki i administrativni centar sa visokim neboderima, elegantno uklopljenim u zelenu pozadinu okolnih bre‘uljaka. To je velika raskrsnica puta prema jugozapadnom, sjeverozapadnom i isto~nom dijelu otoka, gdje se nalaze najve}i hotelski resori uz bijelu pje{~anu pla‘u. MAURICIUS posjeduje oko 70-tak luxuznih hotela. Mo‘emo izdvojiti one hotele koje ~esto posje}uju francuske, internacionalne zvijezde i dr‘avnici: Royal Palm, Prince Maurice, Le Canonnier, St. Geran, Coco Beach i Touessrok. Svaki hotel ima svoju privatnu pla‘u, kompleks barova okru‘enih turkoaznim bazenima i pru‘a besprijekoran servis, gastronomsku kuhinju, rasko{no pripremljen bife sa doma}im kreolskim i azijskim specijalitetimja, raznovrsnu zabavu i atraktivnosti (tenis, scuba ronjenje, vodeno skijanje, jedrenje na dasci itd.). Samo pola sata vo‘nje sjeverno od PORT - LOUISE kroz botani~ki vrt, djelilo nas je od “ Izgubljenog zemaljskog raja “ a to je turisti~ko mjesto “Grand Baie” poznato po osobnoj boji oceana, grandioznim hotelima, restoranima, kafi}ima, modnim buticima i no}nim klubovima. To je polazna ta~ka ekskurzija helikoptera i jahti prema manjim nenaseljenim rajskim otocima koji se nalaze na sjeveru Mauriciusa: Coin de Mire, Ille Plate, Ilot Gabriel, Ile Ronde, Ile aux Serpents. Jugoisto~no od tih otoka nalazi se otok Ile D¸ Ambre odakle dolazi najljep{a i najromanti~nija legenda otoka. To je ljubavna pri~a ¨Paula i Vird‘inije¨ koja se zavr{ila tragi~nim potopom broda St. Geran na tom mjestu i koja je zabilje‘ena rukom poznatog francuskog filozofa i pisca Bernardin de Saint-Pierre. Znaju}i za reputaciju ovog otoka sa nestrpljenjem sam o~ekivao pogled na turkoazni plavi ocean. I kona~no, kada se to desi, eksplozija najljep{ih plavih boja bljesne kao dragulj safir zaustavljaju}i dah, izmamljuju}i osmijeh I odu{evljenje svakog putnika i namjernika. Vi{e od 150 km bijele pje{~ane pla‘e i transparentne lagune za{ti}ene od otvorenog mora nedoglednim koraljnim grebenom koji okru‘uje cijeli otok. Dok su se zelene palme lagano savijale pod povjetarcem, ja sam legao na pijesak, pogledao u beskona~no plavetnilo i mislio na sve drage ljude koje volim i sa kojim bih volio podjeliti taj trenutak neopisive sre}e.
|









|
MAURICIUS EGZOTICNI DRAGULJ INDIJSKOG OCEANA |